Od afere s imazalilom u kori uvoznog limuna (Isplati li se kupovati jeftinije)objavljene na stranica ROZP 01-11-2014 godine, ukazujemo na neučinkovitost nadzornih službi u Hrvatskoj. Često, posebno ove godine vidimo natpis „Sadrži pesticide/bakterije: Iz trgovina se povlači popularni proizvod, provjerite svoje zalihe“. Kada ova informacija dođe do potrošača prođe i po nekoliko dana pa i mjeseci od trenutka kada se taj proizvod našao na policama trgovina.
Opetovano pitamo: „Što rade inspekcijske službe kod uvoza robe da zagađena i nezdrava roba može doći na hrvatsko tržište? Koje su sankcije za trgovca ako prodaje robu opasnu po zdravlje? Je li zbog toga zatvorena ijedna trgovina i Hrvatskoj?“
Imaju li potrošači pravo na naknadu štetnih posljedica po organizam, ako su konzumirali takvu pokvarenu robu, prije nego je informacija da je zagađena došla do njih?
Zar je moguće da pored Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu i Državnog inspektorata Republike Hrvatske na police trgovina u Hrvatskoj mogu stići otrovi koji se legalno prodaju?
Je li još netko u Hrvatskoj osim udruga za zaštitu potrošača odgovoran za poštovanje prava potrošača i to temeljenog prava „prava na zdravu hranu“? Udrugama za zaštitu potrošača je Zakonom naloženo da moraju provoditi, putem akreditiranih laboratorija, usporedne testove proizvoda i rezultate objavljivati u medijima, te da moraju provoditi preko akreditiranih laboratorija u zemlji, a po potrebi i u inozemstvu, naknadna ispitivanja proizvoda stavljenih na tržište.
Ovdje postoji samo jedan „mali problem“, naime Zakon o zaštiti potrošača drastično onemogućava sufinanciranje udruga potrošača, a resorno ministarstvo te JLP(R)S ne sufinanciraju navedene aktivnosti, te udruge u Hrvatskoj jednostavno ne mogu izvršavati navedene zadaće.
Portal www.dnevnih.hr je iznio zastrašujuće podatke, te su usuđujemo reći da su posljedice trovanja hranom u razini pandemije bolesti Covid-19.
Je li utjeha da takvo stanje nije samo u Hrvatskoj? Prenosimo informaciju (link) s navedenog portala u cijelosti:
„Najnoviji podaci koje je od europskih vlada dobila organizacija PAN Europe (Pesticide Action Network) pokazalo je da jesensko voće je visoko kontaminirano pesticidima.
Pesticide Action Network (PAN) Europe analizirala je 44 137 uzoraka svježeg voća koje su testirale vlade od 2011. do 2020. godine.
Kako istraživanje pokazuje visoki postotak voća – europske kruške (49 posto), stolno grožđe (44 posto), jabuke (34 posto), šljive (29 posto) i maline (25 posto) – prodan je s ostacima pesticida koji se povezuju s povećanim rizikom od raka, urođenih deformiteta, bolesti srca i drugih ozbiljnih stanja.
Naravno voće iz nekih zemalja više je kontaminirano od drugih.
Tako gotovo tri četvrtine (71 posto) nizozemskih jabuka bilo je kontaminirano, u usporedbi s polovicom onih iz Grčke (54 posto) i Portugala (50 posto), pišu Zemljane staze.Udio kontaminiranih belgijskih, nizozemskih i portugalskih krušaka bio je i viši (71 posto, 70 posto odnosno 68 posto), kao i kod gotovo polovice mađarskih i grčkih šljiva.
No, najzagađenije su bile norveške maline (61 posto), dok je u slučaju grožđa najkontaminiranije bilo grčko i talijansko grožđe (56 posto odnosno 47 posto).
Sadrži pesticide: Iz trgovina se povlači popularni napitak, provjerite svoje zalihe
Otkriveno je da se kontaminacija jabuka, krušaka i šljiva gotovo udvostručila od 2011., rastući za 110%, 107% odnosno 81%. U 2020., trećina (33%) ukupnog uzorkovanog voća je bila kontaminirana, što je porast u odnosu na 2011. godinu, u kojoj je bilo kontaminirano 20 posto uzoraka."
DPM(Ž.T.)
